Maslina je neobrana jer svi traže ulje ličinki kukaca i čips od cvrčkovog brašna

Puno smo naučili o ljekovitosti i blagotvornosti maslinova ulja. Sjeverna Hrvatska pokušava sličnu stvar s bučinim uljem, a ponosimo se i našim drugim uljaricama, koje se u Hrvatskoj proizvode po dobrim standardima. Tako su čak i naša suncokretova i biljna ulja značajno zdravija i poželjnija od jeftinih palminih i inih fast-food favorite ulja koja se sve više koriste u prehrambenoj industriji i domaćim ugostiteljskim fritezama.

Ali, ne lezi vraže – svjetski znanstvenici su zaključili da su upravo kukci izvrstan izvor omega 3 masnih kiselina, ukoliko ih „speštamo“ i učinimo ulje od njih. Ima li dobrovoljaca za kušanje sortnih ulja od ličinki muha i moljaca????

Nemojte se odmah zgroziti – kukci se u prehrambenoj industriji već prerađuju u prah, kao odličan izvor bjelančevina:

BESPOSLEN POP I JARIĆE KRSTI ILI – KAKO SE KUKCI UVLAČE U PREHRAMBENU TEHNOLOGIJU NA GLOBALNOM NIVOU…

Mlada Amerikanka Rose Wang obilazeći štandove brze hrane u Kini, oduševila se kada je probala ražnjić od škorpiona. Ne samo da je škorpion odlično utažio njenu glad, već ju je okus ove pogane gamadi neodoljivo podsjetio na škampe (?!) O, pasja viro!

Mladi Amerikanci, neopterećeni referendumima i konvencijama, revizionistima i poreznim reformama, često dolaze do “iskričavih” poduzetničkih ideja, pa je tako i mlada Rose, zajedno sa svojom cimericom Laurom pokrenula START-UP projekt – CHIRP CHIPS. Ovaj zdravi „snack“ trebao bi biti prvi od proizvoda linije koja će se bazirati na brašnu od cvrčaka!

Kažu da nisu baš puno razbijale glavu razvojnom strategijom. Jednostavno su skupile dojmove sa svojih putovanja. Na putovanjima su žvakale razne hrskave štetnike, ličinke i imaga. Gusjenice su im postale jednako ukusne kao jastozi, pa su se opravdano upitale – zašto ljudi jedu kukce svuda po svijetu, osim u zapadnim zemljama Amerike i Europe??

Svojim su prijateljima ponudili prve delicije od kukaca i drugih beskralješnjaka i izazvali zanimanje onih koji su bili voljni eksperimentirati s hranom, kao i onih konzervativnih. Nakon toga su dobili pare od države da svoje zamisli pretoče u hranu i 2016. nakon dvije godine mijenjanja recepture i eksperimentiranja, na police trgovina plasirali su čips od brašna cvrčka…

Brašno od cvrčka trebalo bi poslužiti za cijeli niz prehrambenih proizvoda, ali i kao zamjena za sojine i životinjske bjelančevine koje se koriste u konvencionalnoj kuhinji.

Put do čipsa od cvrčka bio je popločan dobrim namjerama, ali i pun zapreka. Mlade poduzetnice trebale su dobiti suglasnost ministarstva zdravlja da mogu koristiti cvrčkovo brašno. Obišle su više od 400 (?!) proizvođača buba, prije nego su postigle dogovor sa stalnim dobavljačem. Imale su problema i sa formulacijom proizvoda, kao i sa okusom. Nakon svega uspjele su zamiješati čips od kukuruza, chia sjemenki i cvrčkovog brašna, koji je navodno vrlo zdrav!

Ali opet, što Amerikanci znaju o zdravoj prehrani?!

Jedna od znanstvenica koja je posebno aktivna u istraživanjima prerade kukaca u prehrambenoj industriji, Daylan A. Tzompa-Sosa sa Wageningenskog sveučilišta u Nizozemskoj naglašava kako se kao nus – proizvod prerade kukaca dobiva ekstra djevičansko ulje. Nada se da ćemo s vremenom prihvatiti ideju da začinjamo salatu uljem od skakavaca ili, zašto ne – maslinine muhe! Zamislite, kako bi dobro bilo uz maslinovo ulje koje mi težaci, trudni od mašklina i pumpe za polivanje, oko Svih svetih cijedimo iz tiještenih maslina u uljarama, dobiti i ulje od ličinki maslinine muhe, našeg najvećeg neprijatelja.

Svi koji su upućeni u ovu tehnologiju će vas uvjeriti da s takvim kvalitetnim uljem možemo što god želimo – začiniti salatu, pržiti hranu na njemu, frigati jaja, učiniti majonezu!

Postupak dobivanja ovog ulja ekološki je prihvatljiv, a kukci u procesu hrane se organskim otpadom. Do sada nam je glavni izvor omega 3 masnih kiselina bila riba, a prijatelji okoliša već upozoravaju da nam zbog prekomjerne eksploatacije organizama iz mora prijeti ekološka katastrofa.

Moramo, dakle shvatiti ozbiljno napore znanstvenika koji osmišljavaju tehnologiju uzgoja i prerade ličinki i drugih razvojnih stadija kukaca s ciljem dobivanja za okoliš prihvatljivog izvora zdravih masnoća,

Tzompa-Sosa nas ohrabruje tvrdnjama da većina kukaca ima ugodan ili neutralan miris, pa nećemo uvrtati nosiće dok budemo kušali ulja. Ipak miris žohara, bilo svježeg ili „speštanog“ neće vam se svidjeti, pa tako ulje od ove vrste treba izbjegavati.

Brašnari i slični kornjaši, skakavci i zrikavci pokazali su se iznimnim materijalom za posao na uljari. Tzompa – Sosa je analizirala frakcije i svojstva ulja, a sada ide dalje u poslu sa kukcima-uljaricama. Ispitivat će razmnožavanje, prehranu i načine prerade kukaca u ekstra-djevičansko ulje vrhunskih karakteristika.

Poruka uljarima Dalmacije: kada završi ovogodišnja kampanja tještenja maslina, okrenite pogone na skorovače i potkornjake! Smečite gamad i učinite od njih olio extravergine di insetti !!

Govoreći o uljima donosimo i nekoliko važnih činjenica koje bi svaki potrošač trebao znati:

Suncokretovo ulje hrvatske proizvodnje još uvijek se dobiva od sirovina koje se uzgajaju u domaćoj ratarskoj proizvodnji klasičnom tehnologijom. Većina hrvatskih potrošača ima vrlo loše mišljenje o suncokretovom ulju iako je bogato vitaminom E, a ima i dobre osobine kod zagrijavanja na visokim temperaturama. Suncokretovo ulje bogato je omega 6 masnim kiselinama, koje su nam esencijalno potrebne kao i omega 3 masne kiseline iz riba ili kukaca.

Za razliku od suncokretovog ulja koje imamo na raspolaganju za kuhanje i pripremu jela, sve je više gotovih prehrambenih proizvoda ili brze hrane u Hrvatskoj, pripremljenih sa palminim uljem. Hidrogenizirano, rafinirano ili više puta zagrijavano palmino ulje ima loše djelovanje na zdravlje i ne sadrži većinu sastojaka koje ima hladno prešano i nerafinirano palmino ulje. Uz ovu nezdravu industriju prehrambenih proizvoda ide i pogubno širenje površina pod nasadima palmi za proizvodnju ulja. Ogromne površine šuma nestaju da bi se proširile plantaže ove uljarice, koja globalnoj industriji hrane osigurava jeftino ulje i odličan profit.

GASTROBAJTER/Igor Gomezelj