MALA POVIJEST KOKTELA…(ili kako što bezbolnije miješati pića)
Ljubitelji koktela mogu ih kvalitetno spremiti u svom domu bez shakera, barskih žlica i batića (mudlera) druge profesionalne opreme, no, razlika će se osjetiti. Dobar i izbalansiran koktel nećete dobiti iz prvog pokušaja, jer za nove okuse treba eksperimentirati, nužna je doza kreativnosti, ali i da imate pokoji zanimljiv liker s voćnim aromama u vašoj ostavi poput Grand Marniera, te Moninovih likera od jagode i grenade.
Stoljećima ljudi miješaju alkoholna pića – neki iz radoznalosti, drugi da ih razblaže i učine pitkijima s kojekakvim dodacima, a dobrano ima i onih koji ih mućkaju kojekakve žestice da se bolje i brže “izbiju iz cipela”. Nema službene povijesti koktela, a niti usaglašenog mišljena o porijeklu naziva – cocktail. No, zabilježeno je da su se pod tim imenom smatrala miješana pića od destiliranog alkohola s dodacima još 1803. godine u američkoj publikaciji The Farmer’s Cabinet. U tamošnjem članku čaša koktela preporučivala se kao korisna za glavobolju kod mamurluka. Tri godine kasnije, također, u američkim novinama “Balance and Columbian Repository”, objavljena je suvisla i danas gotovo prihvatljiva definicija kako su kokteli “stimulirajuća kombinacija žestica s raznim šećerima, vodom i gorkim pićima”. Dodajmo da se prvi vodič o koktelima za barmene pojavio već 1862. godine, a riječ je o uratku Jerryja Thomasa pod nazivom “How to Mix Drinks (The Bon Vivant’s Companion)”.
Kako bilo, tijekom ljeta hektolitri koktela se sprave po jadranskih barova, posebice za sve veći broj mladih turista iz Velike Britanije, SAD-a i Australije koji ih ispijaju kao vodu, dobrano motiviranih i četiri puta manjim cijenama nego što koštaju u njihovim zemljama, a da budemo iskreni, i sa željom da se na odmoru brzo razulare pitkim kombinacijama s puno alkohola. Recimo, u Londonu čaša koktela će vas stajati zavisno do mjesta od 7 do 22 funte, a da u njima neće biti ekstravagantnih dodataka poput prepeličjih jaja kao što rade u Nevadi u SAD-u, kavijara iz mješavina pića honkoškog Quinary cocktail bara, kamenica ili domaćeg pršuta što je, recimo, ključni sastojak u originalnom koktelu Decimum splitskog majstora Jure Vojkovića, naslovljenom po rimskom nazivu mjesta Dicmo iz kojeg potječe.
Vojković je osmislio 200-ak autorskih koktela, a lani je na svjetskom natjecanju barmena se s koktelom “Alkar” , kojeg je napravio uz 300. godišnjicu Sinjske alke, osvojio 8. mjesto. Tim je dugim pićem Vojković već bio odnio titulu prvaka Hrvatske godinu dana prije. Autor je i najvećeg koktela na svijetu ”Ništa kontra Splita” od 210 litara.
SMIJEŠAJTE KOKTELE U SVOM DOMU
Vojković kaže kako i sami ljubitelji koktela mogu kvalitetno spremiti u svom domu bez shakera, barskih žlica i batića (mudlera) druge profesionalne opreme, no, ipak razlika će se osjetiti. Napominje da dobar i izbalansiran koktel nećete dobiti iz prvog pokušaja, jer za nove okuse treba eksperimentirati, nužna je doza kreativnosti, ali i da imate pokoji zanimljiv liker s voćnim aromama u vašoj ostavi poput Grand Marniera, te Moninovih likera od jagode i grenade.
- Najlakše je napraviti koktel ako imate omiljenu voćnu bazu, te omiljeno alkoholno piće poput ruma, gina, konjaka, votke, tequile. Pomiješajte svježe voće u času i zdrobite ga s batićem, stavite kocke leda, ulijete alkoholno piće, a potom piće produžite s vama omiljenim sokom. Poslije se igrate s omjerima sve dok ne dobijete željenu kombinaciju. Bitno je imati barsku žlicu, ali možete je zamijeniti nekom sličnom kao ima dugu dršku da može promiješati mješavinu u dugim čašama. Shaker može u kući zamijeniti blender koji gotovo svi imamo. U njega stavite omiljene sastojke i led, te ih dobro izmiješajte, no, u njega ne smijete, kao niti u shaker, ulijevati gazirane sokove. Imamo i izvrsne bezalkoholne koktele koji su idealni za djecu i dječje zabave, a sve više ih zbog rigoroznih prometnih kontrola piju i vozači. Za noćnih izlazaka sve su popularniji bezalkoholni Mojito i Pina Colada. U koktele ide svako voće, većinom s korom, osim kore i lista ananasa. Od povrća jako puno se u koktelima koristi tikvica, krastavac i koraba – otkrio nam je Vojković.Napomenimo, da je Vojković 2013. godine izdao knjigu “Kokteli 100 ideja za hedonizam” s nizom originalnih miješanih pića, a među njima je bio i zanimljiv serijal erotskih koktela s voćnim dekoracijama koje na zabavan način aludiraju na seks , kao i “djevičanske” mješavine bez alkohola. Tu su opisani i kokteli s inovativnim sastojcima poput maslina punjenih smrznutom votkom ili smokvama ispunjenih mrzlom lozovačom. Koristi on za pića i listiće jestivog zlata kojeg nabavlja u Švicarskoj. U svojim koktelima propagira hrvatska pića, pa je u skladu sa svjetskim trendovima osmislio Croatia spritz i Dalmacija spritz u kojima kombinira višnjevaču, maraskino i imotski pjenušavac Grabovac. Napravio je nedavno i novi koktel “Tragus” koji nosi naziv po starom imenu Trogira, kao i koktel “Triglav” za 39. trofej Bleda 2017., jedno od najvećih europskih natjecanja barmena u Europi gdje je osvojio prestižnu nagradu u kategoriji “best professional work” (za najbolji stručni rad).
- Gastrobajter/Mak Jovanović
- foto: SKMER, Gastrobajter