Gastrobajterovi dreseri vinskih mušica na Vinu Dalmacije 2018
Poduzetni voditelj udruženja Vino Dalmacije Mr. Ivica Kovačević odlučio je učiniti što se po mom mišljenju već odavna trebalo – organizirati festival vina Dalmacije čiji će organizatori biti sami dalmatinski vinogradari i vinari i koji će služiti za promociju i bolje pozicioniranje vina iz ove regije.
Gastrobajteri su odavna navučeni na vino, budući je vinogradarstvo i vinarstvo nekima od nas struka. Zato posebno podržavamo svaku novu inicijativu koja vinogradarima i vinarima Dalmacije i Hrvatske može makar malo olakšati trnoviti put od vinograda do stola.
Prvi festival Vino Dalmacije u organizaciji istoimenog udruženja održan je u Splitu 13. i 14. travnja 2018. Festival je okupio 42 izlagača http://vinodalmacije.com/izlagaci/ s područja Dalmacije, a cilj je bio da se na jednom mjestu istaknu kvalitete i posebnosti lokalnih vina, ali i da vinari postanu vidljivi i dostupni poduzetnicima, ugostiteljima i hotelijerima. Bilo je među posjetiteljima i dosta prosječnih konzumenata kojima je dosadilo da im na policama trgovina nude talijanske i čileanske „budget“ kapljice, a u splitskim restoranima i još više kafićima, sortna vina sjevernih krajeva ili kakvu mišancu upitnog porijekla i kvalitete.
Chefovi Hrvoje Zirojević (čest gost Gastrobajterovih kolumni) i Braco Sanjin pokazali su koja vina se idealno sljubljuju s kojim jelima, a događaj je imao i humanitarnu notu jer je najavljeno da će dobrovoljni prihod koji se prikupi pri kušanju jela biti doniran splitskom Caritasu kao pomoć studentima slabijeg imovnog stanja.
Neki posjetitelji s kojima sam razgovarao oduševljeno su komentirali sortnu raznolikost dalmatinskih vina koja su se mogla kušati na festivalu. Posebno su me obradovali komentari o tome kako za neke dalmatinske vinske sorte nisu nikad čuli, a daju tako dobra, zanimljiva, originalna vina.
Mr.sc. Ivica Kovačević, predsjednik udruženja Vino Dalmacije istaknuo je u razgovorima o festivalu kako je ovaj događaj „prigoda da pokažemo autohtonu dalmatinsku ponudu vina, u čemu smo svjetski fenomen. Toliko autohtonih sorti malo gdje u svijetu postoji…“
S uživanjem smo kušali vina autohtonih dalmatinskih sorti i lijepo se napričali s vinogradarima i vinarima Dalmacije:
Nikša Zglav, ispred Kairos vina, odmah nas je obradovao Kairos roseom 2016, vinom koje svaki Splićanac, Kaštelanin ili Trogiranin što drži do sebe samo poželjeti može za ljetne omare. Vinogradi su na položaju Babe u Trogirsko-kaštelanskom vinogorju, pa nije čudo što su ovaj rose zavoljele i pripadnice udruge Žene i vino – „WOW“, na svojoj radionici Ružičasta Dalmacija. 
Zatim smo kušanje nastavili kod kolegice Eme Rakuljić, koja je suvereno vladala štandom Stina vina, a sudeći po broju čepova razasutih po stolu, zanimanje za njihova vina bilo je iznimno. Od 2009. godine društvo Jako vino d.o.o. u Bolu na Braču gradi priču Stina vina, a iza sebe imaju niz nagrada, ne samo za vina, nego i za ambalaže i etikete. Bruketa & Žinić napravili su za njih tako, vjerojatno najmanju etiketu za vinsku bocu na svijetu. Ema nas je počastila izborom Stina vina programa koji osim Crljenka, Plavca i Pošipa uključuje i Vugavu, još jednu dalmatinsku autohtonu sortu s otoka Visa.
Nakon toga nas je ugodnim razgovorom zaokupio Zoran Pantalon iz Kraljevskih vinograda, pa smo kušali njihov Pošip i Crljenak Punta Skala, vina sorti koje su sve više zastupljene u vinogradima izvan Kaštela i Korčule. Vina iz Kraljevskih vinograda iznad Petrčana i Punta Skale u blizini Zadra, postali su lokalno rado nuđena u restoranima svoje županije. Respektabilne su površine njihovih vinograda, a dominantne sorte u njima su Plavac mali, Crljenak i Pošip. 
Boje Šibensko-kninske županije uz jake snage primoštenskih, plastovskih, drniških i vinara iz samog zaleđa Šibenika, branio je i Nikola Birin, još jedan vinogradarsko-vinarski entuzijast. Ledine i Dazlina u vodičkom zaleđu, položaji su na kojima ovaj mladi vinogradar i vinar s obitelji obrađuje vinograde autohtonih sorti Lasina, Maraštine, Debita, Plavine i naravno Babića.
Darko Janković dočekao nas je na štandu velikog branda Zlatan otok. Kako se kroz obilazak štandova na Vinu Dalmacije od početka provlačio rose, nije nam bilo mrsko s uživanjem kušati i njihov. Zlatan otok uz iznimno tražene Plavac i Pošip, na štandu naravno nudi i Bogdanušu, hvarsku autohtonu sortu, koju osim na Hvaru uzgajaju i u vinogradima na Makarskom primorju. Ovi vinogradi u blizini Baške Vode sađeni su na padinama Biokova, na iznimno zahtjevnim položajima, a nakon njih posađeno je i 60 hektara vinograda kod Jadrtovca u blizini Šibenika. Sorte koje su sađene u ovim novim nasadima su Babić, Pošip, Plavac mali, Crljenak, Maraština, Žilavka, Dubrovačka malvasija i druge.
Vinarija Đuzel nova je uzdanica vinogorja Imotski, a naročito je pohvalno da Stipe Đuzel, u prvi plan stavlja domaće sorte Kujundžušu i Trnjak. Đuzel se ponosi i najvišim vinogradom u Hrvatskoj, na visini od 700 m nad morem ili upola manje metara nad Imotskim. Kujundžuša je bijela sorta koja je dugo bila zapostavljana, ali se u Imotskom zadnjih nekoliko godina događa njena prava renesansa. Trnjak ili Rudežuža je crna sorta koja se budi i obnavlja na području Imotskog, Ljubuškog i Vrgorca.
Gosti iz Slavonije na ovogodišnjem Vinu Dalmacije bili su predstavnici vinarije PP Orahovica, koji su na kušanje ponudili neke od svojih favorita. Bilo mi je izuzetno drago ponovo sresti njihovog voditelja prodaje Marinka Baljka, koji mi je oduševljeno ponudio da kušam njihov Silvanac zeleni Jezerac, vino kasne berbe, sa položaja Jezerac, gdje na 5 ha Orahovica dobiva svoje najbolje Silvance. Probali smo i vrhunsku Frankovku iz 2013. Sve nam je leglo!
Marinku smo poželjeli da dođe češće u Split, Gastrobajterima smo poželjeli da češće idu u Slavoniju, a Ivici Kovačeviću i Vinu Dalmacije želimo da krenu dalje krupnim koracima, jer autohtone vinske sorte Dalmacije previše su atraktivne da ih sa polica trgovina i iz restorana olako izguraju merloti i chardonnayi sa „dalekih tržišta“ !
Živjeli!
Gastrobajter: Igor Gomezelj
