Kava treba biti crna kao pakao, snažna kao smrt i slatka kao ljubav

Kava se po legendi iz istočne Afrike prije više od tisuću godina počela širiti svijetom, a procjenjuje se da danas kavoljupci diljem planeta dnevno popiju više od 1,6 milijardi šalica. Osim što bez tog toplog napitka mnogi uopće ne mogu započeti dan, odavno je neizostavan sastojak i u kulinarstvu. Mljevena iz prepečenog zrna ili skuhana u napitku dodatak je raznim slasticama, a svoju je primjenu našla u mesnim jelima poput svinjskog i pečenja od janjetine, pirjancima, marinadama i umacima za piletinu i pačetinu, pa i kao dodatak salatama i ribi.

Po jednoj od priča kavu je u 9. stoljeću otkrio pastir iz Etiopije uočivši da njegove koze nakon što bi pojele crvene bobice bi se „rasplesale“, a ne bi mogle ni zaspati. Odlučio je bobice kave i sam kušati, te je osjetio da mu od njih navire energija, pa je svoje impresije podijelio sa svećenicima iz obližnjeg koptskog samostana. Oni su ih, kako kaže legenda, brzo prihvatili i počeli namakati s vodom. Tekućinu u kojoj bi se bobice kave namakale bi pili kako bi ih održala budnim u dugim noćnim molitvama. Po drugoj varijanti ove priče kavu je u Jemenu otkrio pastir Kalida, te svoja iskustva podijelio s redovnicima iz Chehodet samostana.

Kako bilo, kava je ubrzo nakon otkrića stigla i do Arabije, gdje je nastao napitak od prženih sušenih sjemenki koji se i danas konzumira. U Europu kava je, pak, došla s osmanlijskim osvajanjima budući se u Turskoj rano udomaćila navika svakodnevnog ispijanja tog mirisnog kofeinskog napitka kao društvenog rituala. U 16. stoljeću kavu su zajedno s duhanom počeli u Europu uvoziti mletački trgovci, a zapisano je da je prva kuća kave u Europi otvorena u Veneciji 1645. godine. U narednim desetljećima brojna mjesta za ispijanja kave otvorena su u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji i Britaniji.

– Turska poslovica kaže kako „Kava treba biti crna kao pakao, snažna kao smrt i slatka kao ljubav”, i dok će većina odabrati baš takvu, jaku za prvu jutarnju, mnoga psihološka istraživanja tvrde kako upravo omiljena vrsta kave može reći puno o osobnosti. Tako, primjerice, ljubitelji espressa pokazuju liderske sklonosti, dok su oni koji biraju macchiato neodlučni i skloni ugađanju drugima. Oni koji se odlučuju za capuccino kreativni su i druželjubivi, a ljubitelji crne, turske kave izravni su minimalisti – doznajemo iz splitskog hotela Le Méridien Lav Split gdje je održana “Latte Art”, manifestacija umjetničkog pravljenja i ukrašavanja kave za Međunarodni dan kave koji se slavi 29. rujna.

Kava je voće, a od 60 vrsta ove biljke glavne za komercijalni uzgoj su arabika i robusta. Smatra se da najbolja arabika raste iz vulkanskog tla na nadmorskim visinama od preko 600 metara, a idealna temperatura za uzgoj je oko 20 C. Arabika je blažeg okusa i kvalitetnija, a udio kofeina joj se kreće 1 – 1,7 posto. Robusta (snažna) se proširila svijetom iz Konga, raste brže od arabike, a kofeina ima 2- 4.5 % . Uspijeva u nizinama i vrlo je otporna vrsta, a češće se nalazi u jeftinijim i instant kavama. Najveći proizvođač kave je Brazil, a za njim slijede s upola manjim prinosima Vijetnam i Kolumbija. Uzgaja se u 70-ak zemalja, najviše u ekvatorijalnom pojasu, gdje je našla mjesto i u nacionalnim gastronomijama, posebice zemalja Južne Amerike.

• Kava se faktički može dodati u skoro svako slano jelo jer daje kompleksnost, a istovremeno ima notu sirovosti, a potom i laganu sofisticiranu gorčinu na kraju zalogaja. Najčešće se koristi u zemljama u kojima i uspijeva. U Južnoj Americi neizostavan je originalni gusti umak – ˝Caffee Coloraditi Mole˝, a s kavom i drugim začinima se radi i suha marinada (eng. Rub) koja se u debelom sloju nanosi na komade mesa prije samog grilanja. Također se dodaje i u pirjana jela dajući im slojevitost okusa, a isto tako ide u tzv. BBQ umak za jela s grilla (barbique). Kava se izvrsno veže uz teže i konkretnije začine kao sto su chili, korijander, curry, đumbir, anis, te orašaste plodove. Preporuča da se zrna lagano preprže na suhoj tavi prije mljevenja tj. Korištenja, a valja paziti da ne izgori. Mljevena se može dodati na početku pripreme jela kao što je meso s grilla, a pri kraju kuhanja se u obliku tekućine stavlja u pirjana jela i umake – ispričao je Zdravko Perić donedavni chéf kuhinje Le Méridien Lava, koji je kuhao u luksuznim hotelskim kućama SAD-a i Njemačke.

Oni koji piju kavu manje oboljevaju od Parkinsonove bolesti, dijabetesa tipa II, te Alzheimerove bolest. Šalica kave sadrži dnevno preporučenu količinu hranjivih tvari kao što su vitamin B2 (11 %) , vitamin B5 (6%), mangan i kalij (3%) te magnezij i vitamin B3 (2%). No, nemaju svi ljudi istu reakciju na kofein, te s kavom trebaju biti oprezni oni koji imaju prblema sa želucem, bolestima srca i gušterače. Preporuča se da dnevni unos kofeina ne bi smio biti veći od 500 miligrama što odgovara količini od oko četiri šalice kave.

 

KAKO SPRAVITI JELA S KAVOM PROČITAJE U RUBRICI RECEPTI

 

maj

foto: Le Méridien Lav